HRVATSKA KULTURA I SVETI JERONIM

3. i 4. studenoga 2020.

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb

Filozofski fakultet i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu  u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti priređuje 2020. godine simpozij «Hrvatska kultura i sveti Jeronim» prigodom tisuću i šesto godina nakon smrti sv. Jeronima. Izvršni priređivački odbor broji četiri člana (prof. dr. Cvijeta Pavlović; dr. sc. Jasenka Gudelj, izv. prof.; dr. sc. Daniel Miščin, svi sa Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Vinko Grubišić, prof. emerit., Sveučilište Waterloo, Kanada).

Sv. Jeronim, jedan od protagonista kršćanske duhovnosti, za hrvatski je povijesni prostor tradicionalno vezan radi vlastita navoda u djelu O znamenitim muževima da je rođen  „u gradiću Stridonu, koji su Goti razrušili, na nekadašnjoj granici Dalmacije i Panonije“. Sv. Jeronim sigurno je jedan od najvažnijih ljudi za hrvatsku kulturu i duhovnost. Upravo zahvaljujući njegovu ogromnom autoritetu – jer mu se pripisivao pronalazak glagoljskog pisma, a ponekada i prijevod Biblije na „njegov“  tj. hrvatski materinski jezik –   stoljećima se hrvatski jezik uspijevao očuvati kao liturgijski jezik, što je prava rijetkost u okvirima Katoličke crkve. Hrvatski renesansni pisci  kao Marko Marulić, Petar Pavao Vergerije St., Vinko Pribojević, Petar Zoranić, kao i znameniti protestantski teolog Matija Vlačić Ilirik –  da spomenemo samo one  najistaknutije,  u svojim su djelima veličali sv. Jeronima, a Marulić je energično dizao svoj glas protiv onih koji su tog velikana držali Italcem. Marulić se čak poistovjećivao s njim kad u djelu  Vita Divi Hieronyimi, koje je nedavno objavio Darko Novaković, kaže „On je moj, a ja sam njegov“. Na imaginarnom putovanju u Planinama Petru Zoraniću sv. Jeronim je vodič, baš kao što je Danteu bio Vergilije. Potaknut ovom tradicijom, zagrebački nadbiskup Juraj Haulik osnovao je izdavačko Društvo Sv. Jeronim 1868. godine.

Skup okuplja vrsne poznavatelje djela sv. Jeronima i svetojeronimske tradicije koji će na svjež način razmotriti probleme čitanja uloge sv. Jeronima u hrvatskoj kulturi i to u europskom kontekstu. Radi se o ključnoj osobnosti hrvatskoga povijesnog i kulturnog identiteta, te protagonistu brojnih djela likovne baštine i književnosti od Andrije Alešija i Marka Marulića do Ivana Meštrovića, Šimuna Šite Ćorića i Jakše Fiamenga. Njime će se, naime, ne samo u užem krugu krovnih kulturno-znanstvenih i baštinskih ustanova u RH raspraviti neka od najvažnijih književnih djela nastala na hrvatskom jeziku, već će se i u međunarodnim krugovima ali i u široj javnosti ojačati svijest o ovome velikanu svjetske duhovnosti i njegovoj čvrstoj povezanosti s kulturnim kodom hrvatskoga prostora.